GRAĐANI BIRAJU 17 LOKACIJA ZA UREĐENJE JAVNOG PROSTORA

pogledaj.to

Prošli su tjedan u Zagrebu prijedlog projekta “Zagreb za mene – urbana revitalizacija javnih prostora” javnosti predstavili suradnici – dogradonačelnica Sandra Švaljek, predsjednik Društva arhitekata Zagreba Teo Budanko, predstavnik urbanističke katedre Arhitektonskog fakultetaKrunoslav Šmit te autor projekta Akupunktura grada Rene Lisac.

 Priprema se 17 zahvata i intervencija u javnim prostorima, za 17 gradskih četvrti na području čitavog grada, uz ulaganja od 10 do 20 milijuna kuna po projektu. Cilj im doprinijeti stvaranju pozitivnog odnosa građana prema javnom prostoru te stvaranju pozitivnog ozračja i optimizma u gradu. Predložena je dinamika provedbe projekta kroz 2014. i 2015. godinu, a smješten je u okvir pripreme i uređenja grada za predstojeće Europske sportske igre koje se planiraju održati 2016. godine.

 Koncept i metodologija temelje se na dvije točke, već donekle isprobane Akupunkturom, a to suparticipacija i interdisciplinarnost. Opisujući detaljno što pod time konkretno misle, neki su govornici nespretno naglašavali razliku između stručnjaka – kreatora programa i donositelja odluka te građana – predlagatelja lokacija, no takvo razumijevanje participacije moglo bi se u praktičnoj izvedbi napokon nadvladati.

zagreb_02_101

Rene Lisac, voditelj studije lokacija, u razgovoru nam je opisao tri razine propitivanja javnog mnijenja koje će se provesti do svibnja, a za koje smatra da imaju i prostora za razvoj i perspektivu daljnje primjene. Prvo će se kroz fokus grupe ispitati pogledi i prijedlozi postojećih interesnih grupa, predstavnika civilnog društva koji se kroz vlastite projekte i inicijative već aktivno bave unaprjeđenjem javnog gradskog prostora, poput Sindikata biciklista ili 1postozagrad. Zatim će se preko tjedna na sastancima vijeća gradskih četvrti razmatrati prepoznate potrebe kvartova i artikulirani prijedlozi vijećnika, a subotom će se na frekventnim točkama poput tržnica na posebnim štandovima izravno prikupljati mišljenja građana, stanovnika četvrti u kojima se lokacije traže. Ispitivanje će pomoći provesti sociolozi Jana Šarinić i Tomislav Pletenac, već iskusni u suradnji s Društvom arhitekata Zagreba, no prema planu ostatak projekta prepušten je isključivo rukama stručnjaka.

Slijedit će formiranje prijedloga programa intervencija za odabrane lokacije te izrada natječajnog programa, što će raditi urbanisti s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, a natječaj će provoditi DAZ. Programi će se kreirati u klasterima, kako budu pristizali prijedlozi s terena, a tako bi se i realizirali.

1

Idealno bi za puno ostvarenje participativnog aspekta projekta bilo da se stručno odabrani natječajni radovi ponovno vrate na razmatranje javnosti koja bi tada mogla birati između ponuđenih rješenja. Takvo zatvaranje kruga nije najavljeno, ali s obzirom da već postoje uspješne praktične realizacije provedene takvom metodom, nadamo se da još ima prostora da se ovaj projekt dopuni. Naime, željeni pozitivan odnos stanovnika prema svježim interpretacijama javnih prostora koje upravo oni koriste te proklamirana društvena kohezija, događaju se i na razini konačnog proizvoda, ne samo u identifikaciji točke u prostoru. Nema razloga da se njihove ocjene projekata koji već jesu stručno ovjereni isključe iz razmatranja na predviđenim radionicama.

5

*raspored aktivnosti

Mjerilo programa i postupak natjecanja (online prijave) tako su zamišljeni da je vjerojatno da će pristići i mnogo natječajnih rješenja, ali i da će se lakše aktivirati građevinski sektor koji trenutno ima upravo potrebne kapacitete. Koncept uključuje i provedivost, što je iznimno važno, možda i najvažnije kod ovakvih projekata koji podrazumijevaju vrlo široko sudjelovanje, a samim time i očekivanja vrlo velikog broja ljudi. Pokaže li se ovaj model uspješnim, a smatramo da ima sasvim dobre šanse, mogao bi se trajno ugraditi u gradske politike čime bi pokretanje suradnje grada, građana, institucija, programa, te poticanje razgovora, razmjene, unaprjeđivanje procesa, otvaranje poslova, prestali biti samo deklarativni i poželjni, već stvarno mogući.

4

*proračun projekta

Sve ćemo to moći vrlo brzo provjeriti na pilot programu za Trnje za koji je priprema već obavljena kroz projekt Akupunktura grada i koji u realizaciju kreće odmah. Također, što može biti vrlo bitno u nekoj perspektivi kada bi se slični projekti mogli kandidirati i na vezane EU fondove, stručna ekipa iz programaThink Space (Ana Dana Beroš, Damir Sekulić, Luka Korlaet, Karin Šerman…) počinje raditi na konceptualnoj razini projekta čime bi ga trebali učiniti međunarodno razumljivim i relevantnim.

Sve u svemu, ovaj projekt neće riješiti sustavne probleme Zagreba jer mu to i nije cilj, ali bi mogao bitiiznimno vrijedan uvod u usustavljivanje metoda rješavanja gradskih problema. Lokalni okvir je prvi i najčišći test demokratičnosti upravljanja i ovakvo vježbanje sudjelovanja, a ne samo konzumiranje grada, u našim su okvirima već prepoznale civilne inicijative, no gradovi su oni koji realizacije mogu i financirati pa je sjajno da se ideja širi i na njih.

 

Komentari: nema odgovora

Ulogujte se: ostavite komentar

Skip to toolbar