Skip to toolbar
vijesti.me

 

Katastar

Ilustracija

 

U Skupštini Crne Gore vođena je u ponedjeljak 18. 5. 2015. višesatna rasprava o Predlogu izmjena i dopuna zakona o državnom premjeru i katastru. Čulo se mnogo negativnih ocjena o stanju evidencije nekretnina, zloupotrebama, neistraženim slučajevima kriminalnog udruživanja pri evidenciji nekretnina, korupciji, itd. Navođeni su konkretni slučajevi nezakonitih, nestručnih, neodgovornih i sličnih postupaka u vođenju evidencije nekretnina. Poslanik Dritan Abazović je rekao: “U Crnoj Gori je riječ katastar postala sinonim za korupciju.“  Ministar Žugić nije demantovao brojne, obrazložene, primjedbe na teške propuste Uprave za nekretnine.

U srijedu, 20. 5. 2015, oglasio se direktor Uprave, g. Dragan Kovačević (Vijesti, str. 10). Bespomoćan neki čovjek! „Teže je funkcionisati od kada je Uprava izgubila samostalnost. Moja ovlašćenja su sužena, a odgovornost velika – za malo toga se pitam, a za sve odgovaram“, navela je novinarka  tužnu ispovijest direktora Uprave. Takođe: “Država mora znati čime raspolaže, a ne da dio državne imovine na potpuno nezakonit način prelazi u ruke fizičkih lica. Protiv toga se moramo boriti, a to možemo samo izradom kvalitetnijeg katastra, zapošljavanjem stručnih ljudi.“

Iz svega proizilazi da ministar lično ne dozvoljava direktoru Uprave da se radi stručno i po Zakonu i da zaposli stručne ljude!

Međutim, suština problema je u tome što takvo stanje u evidentiranju nekretnina stvara opštu pravnu nesigurnost i nepovjerenje u državu. Zemljišne knjige, katastar nekretnina su najbolji indikator organizovanosti i ozbiljnosti države. Nažalost, nema objašnjenja zašto je došlo do ovakve situacije u evidenciji nekretnina.

Knjaževina i Kraljevina Crna Gora je naslijedila dva sistema zemljišnih knjiga: sistem Austrougarske monarhije i sistem Otomanske imperije. I danas se podaci iz ovih zemljišnih knjiga, koje su sačuvane u arhivima, mogu pouzdano koristiti.

U periodu Kraljevine Jugoslavije izvršena je agrarna reforma, kao i brojne promjene vlasništva, ali ni jedan od naslijeđenih sistema evidencije zamljišnih knjiga nije ignorisan. Bez obzira na tehničke mogućnosti bilježenja, sigurnost zemljišnih knjiga je sačuvana, pa i povjerenje građana. U vrijeme SFRJ (DFJ, FNRJ), uveden je pojam društvene svojine, a urađena je i druga agrarna reforma. Takođe i brojne nacionalizacije i eksprorpijacije. Međutim, uspostavljena je pouzdana evidencija svih tih promjena.

Destrukcija je počela devedesetih godina XX vijeka. Čula sam od jednog kolege, veoma referentnog u oblasti geodezije, izraz „razvaljivanje katastra“. Zaista drastičan opis. Slikovit. Nažalost i tačan.

Sedamdesetih i osamdesetih godina (mogu se naći podaci koliki je broj inženjera i tehničara geodezije radio u katastru u Titogradu) ni jedan objekat u granicama gradskog građevinskog zemljišta nije započet bez protokola o obilježavanju parcele i građevinske linije, te iskolčavanja objekta (obilježavanja položaja gabarita objekta na terenu). A za pripremu i izradu urbanističkih planova dobijali ste ažurne podatke.

Za početak, direktor Uprave bi mogao da uradi studiju kako je to nekada moglo da bude po zakonu, stručno i ažurno. A sada ne može. Neka postigne preciznost koja se dobijala mjerenjem na terenu i ručnim unošenjem (sa obaveznom identifikacijom ko je i na osnovu kog dokumenta izvršio promjenu stanja) u zemljišne knjige. Za početak. Dobro je imati savremenu opremu, ali stalno objašnjavanje neorganizovanog rada, nestručnog rada, neodgovornosti, kriminalnih radnji i drugog neophodnošću izrade novog (novog i novog) katastra – nije prihvatljivo.

Stanje katastra instalacija je posebna i teška priča. Prenamjena ranije urbanizovanog i uređenog građevinskog zemljišta stalno se događa na štetu kvaliteta građjene sredine. Ne postoji pojam neotuđivosti prava korišćenja gradskog zemljišta po osnovu uspostavljenih urbanih  funkcija. Katastar je taj koji će saopštiti, kada apetiti po kojeg gradonačelnika ili moćnika postanu gargantuovski: ne može se dati podloga za izradu studije lokacije za stambeno-poslovni objekat (ili šta već) jer je to uknjiženo kao park. Naravno, pod uslovom da postoji katastar javnih površina. Naravno, ni najuređeniji katastar ne može biti brana pogrešnim odlukama o prostoru. Ali može biti vjerodostorjno svjedočanstvo, a ne saučesnik u prikrivanju otimanja i privatnog vlasništva i javnih površina i državne imovine i nekretnina koje su u postupku restitucije.

Učestvovala sam u skupštinskoj raspravi o Predlogu izmjena zakona o državnom premjeru i katastru. Navela nekoliko primjera bezakonja učinjenog u  katastarskoj službi, koja je prvi indikator dobre državne organizacije. Dobro uređen katastar je osnov za efikasnu naplatu poreza, za pravnu sigurnost građana, za jednostavan promet. Omiljena tema crnogorskih zakonodavaca je „uklanjanje prepreka poslovanju“. Sadašnje stanje u Katastru je prepreka ne samo poslovanju, već i normalnom životu. A da ne govorimo o vremenu kada, ako ikada, Crna Gora uđe u EU.

Znam na desetine slučajeva opstrukcije korišćenja i valorizacije privatne imovine zbog neažurnog, nestručnog ili nezakonitog rada katastra. Mi građani Crne Gore postajemo tako višestruke žrtve: stavljanjem u situaciju da dokazujemo da nam je imovina oteta i prepisana na drugog vlasnika, bez zakonskog osnova. Novi vlasnik je, hitro, predmetnu imovinu prodao ( posebno u vrijeme investicionog  buma, ili bunila). Sve je brzo knjiženo. Treba da imamo i novca i života da sudom dokažemo otimačinu. I, recimo, dokažemo. I dobijemo obeštećenje od države. Opet smo žrtva jer kao poreski obveznik doprinosimo državnom budžetu, a time i plaćamo obeštećenja zbog propusta administracije. I propušteno vrijeme za valorizaciju nekretnine je žrtva, dugoročna. Mogli smo izgraditi hotel (oteto zemljište je u Kolašinu)i otvoriti radna mjesta za djecu. Žrtva smo i zbog ogorčenja prema državi u koju smo se nadali. Žrtva smo i jer vidimo da dotičnima iz katastra „ni po prstu“. Naprotiv, mnogima je baš dobro krenulo: Kotor, Bar, Kolašin, Žabljak… Po neko je, pojedinačno ili grupno, „procesuiran“. Niti za jedan epilog tih procesa se još nije čulo.

Poznata i nepoznata nepočinstva sa zloupotrebom katastra nijesu tretirana kao podrivanje države. Predlažući Izmjene i dopune zakona o državnom premjeru i katastru, Ministar nije dao analizu propusta i zloupotreba. Možda da Ministarstvo finansija otvori posebnu kancelariju za prikupljanje dokaza o zloupotrebama, korupciji i nestručnosti u Katastru? I rešavanja nagomilanih propusta po hitnom postupku.

JELISAVA KALEZIĆ

Autorka je vanredna profesorica u penziji na Građevinskom fakultetu UCG i poslanica u Skupštini CG

Katastar

Leave a Reply