Skip to toolbar

pogledaj.to

Kvartovi katalonskih gradova njeguju dugu tradiciju organiziranja velikih ljetnih fešti koje, za razliku od drugih manifestacija sličnog formata poput dalmatinskih ribarskih fešti ili ljetnih noći, pokušavaju pronaći pukotine u komercijalnoj logici te unutar fešte, koju gradske vlasti vide kao standardni dio turističke ponude grada, otvaraju kritičku perspektivu.

1

Ulica u kvartu Poble Sec, izvor: airbnb

Festa Mayor u Barceloni, kako je nazivaju Katalonci, ispunjena je nizom aktivnosti u javnom prostoru kvarta: tu su koncerti po kvartovskim trgovima, urbani seminari i alternativne ture, kazališne predstave, cinema a la fresca (ljetno kino), debate, okrugli stolovi... Sve je organizirano u suradnji i s lokalnom zajednicom. Tjedan dana, koliko traje Festa Mayor, kvartom se šire zvukovi sambe, rumbe, bossanove, punka, ska, duba – sve ovisi u koju ulicu zavrite i na koji trg vas put nanese.Cijeli kvart pleše i doslovce živi na ulici, no, uz zavidnu socijalizaciju, Festa Mayor otkriva i visoku razinu politizacije i samoorganizacije (stanovnika) kvarta. Transparenti s natpisima “Nema trga bez susjedstva!”, “Feministi/ce pozivaju na generalni štrajk 8. listopada” i grafiti s porukama poput “Turisti, zbog vas rastu rente koje ne možemo plaćati, pođite doma!” uz šarene ukrase koje tjednima izrađuju djeca i stanovnici pojedinih ulica sastavni su dio ikonografije Feste Mayor.

6

Susjedstvo se priprema za Festu Mayor u Grasiji, izvor: www.festamajordegrasia.cat

U Barceloni su najzanimljivije fešte koje se organiziraju u kvartovima Grasija, Sants i Poble Sec poznatim i po dugogodišnjem djelovanju feminističkih grupa, anarhista, marksista-lenjinista, anarho-sindikalista, ali i novonastalih i ne do kraja artikuliranih aktivista politiziranih tijekom nedavnih antikriznih prosvjeda poznatih pod imenom M15. Njihove aktivnosti prema stanovnicima kvarta su naglašeno inkluzivne, a u pravilu djeluju u samoorganizranim socijalnim centrima, nerijetko smještenim u skvotiranim prostorima. Zbog svoje beskompromisne sistemske kritike u široj javnosti pojedini socijalni centri prepoznati su kao ključne žarišne točke u borbi protiv mjera štednje i aktualne hegemonističke politike španjolske krune, odnosno vlade.

3

Pogled na radnički kvart Sants u Barceloni gdje je smješten socijali centar Can Vies, izvor: wikipedija 

Način funkcioniranja takvog centra na primjeru novoosnovane La Base u Poble Secu, nekoć isključivo radničkom, a danas dominantno imigrantskom kvartu Barcelone, otkriva visoku razinu organizacije, ali i svijesti aktivista da bez osnovne (prostorne) infrastrukture i sustavnog djelovanja u lokalnoj zajednici ne mogu graditi drugačije društvene odnose.

2

Srušeno krilo socijalnog centra Can Vies, izvor: wildflowerwalker

– Ogromni plenumi organizirani tijekom protesta M15 na Placa de Catalunya jednostavno nisu funkcionirali. Brzo smo shvatili da trebamo raditi lokalno, da trebamo graditi infrastrukturu, naša nova agenda bila je s trga natrag u kvart. Bez baze nema revolucije – priča nam Alex, član kvartovskog plenuma u Poble Secu, aktivist iz La Base koja djeluje po principu kooperative. Glavne niti vodilje, odnosno svojevrstan proto-program najmlađeg socijalnog centra u gradu sažima se na nekoliko općih mjesta oko kojih vrlo heterogena grupa aktivista ima konsenzus, a to su: izgradnja susjedstva/zajednice po principu solidarnosti i egalitarnosti. La Basa djeluje u iznajmljenom prostoru koji su kroz pregovore s privatnim vlasnikom dobili po povlaštenom najmu od 400 eura mjesečno pod uvjetom da zapušteni prostor urede. Aktivnosti se financiraju iz članarina koje iznose simboličkih 10 eura mjesečno.

7

Plakat kojim se susjedstvo poziva na radne akcije “Svi smo jedno. Popravimo Can Vies!”, izvor: canvies barrisants

– Za sada imamo 143 člana, što aktivista, što ljudi iz susjedstva, tako da su članarine i više nego dovoljne za pokrivanje troškova naših aktivnosti. Višak novca spremamo u tzv. resistence box, fond iz kojeg financijski pomažemo članove La Base i susjede koji su se našli u nekom problemu. Najčešće, riječ je o pravnoj pomoći za imigrante kojima prijeti deportacija – pojašnjava nam Cecilia, novinarka i članica kolektiva La Base. Odluke o aktivnostima socijalnog centradonose se po principima direktne demokracije na velikim mjesečnim i nešto manjim tjednim plenumima. Uz održavanje sastanka, debata, filmskih projekcija, u La Basi je organiziran internet lab koji služi stanovnicima kvarta koji nemaju pristup internetu, redovito se održava mali plac na kojem svoje poljoprivredne proizvode prodaje pedesetak malih farmerskih obitelji iz okolice Barcelone, zatim organiziran je i autonomni dječji vrtić, javna kuhinja, a u tijeku su pregovori s liječnicima kako bi se organizirala autonomna kvartovska ambulanta za susjede koji su isključeni iz sustava javnog zdravstva. Kroz aktivnosti stanovnici kvarta povezuju se na različitim nivoima, a sve to vodi prema stvaranju barrio cooperativ – kvarta koji se temelji na socijalno osjetljivim društvenim odnosima.

4

Transparent solidarnosti s Palestinom na pročelju socijalnog centra Can Vies, izvor:canvies barrisants

Što je socijalni centar artikuliraniji u kritici dominantne politike i što su mu aktivnosti progresivnije, to je veća prijetnja vlastima koji različitim represivnim metodama, kako kroz novo zakonske mjere ( U Španjolskoj se priprema izmjena kaznenog zakona kojom se nastoji kriminalizirati političko djelovanje i slobode izražavanja mišljenja, vidi ovdje), tako i otvorenim fizičkim nasiljem pokušavaju ugušiti žarišne točke samoorganizirane kvartovske borbe. O tome najbolje svjedoči neuspjeli pokušaj deložacije i rušenja socijalnog centra Can Vies smještenog sjevernoistočno od Poble Seca, u kvartu Sants koji turistički vodiči opisuju kao najneatraktivniji dio Barcelone.
Deindustrijalizirani Sants, nekoć poznat po tekstilnim tvornicama, obilovao je ispražnjenim pogonima i napuštenom pomoćnom infrastrukturom za transport tekstila. Vođeni idejom nužnosti kreiranja javnog prostora za socijalizaciju, mahom mlađi stanovnici radničkog Santsa s grupama aktivista 1997. skvotiraju napušteni prostor u vlasništvu gradske transportne agencije Transports Metropolitans de Barcelona (TMB) te osnivaju socijalni centar Can Vies. Od tada prostorom upravljaju udruženi građani kvarta i aktivisti, a kroz intenzivan sedamnaestogodišnji rad Can Vies postao je ključno mjesto politizacije kvarta. Ima izravnu podršku od čak 200 građanskih udruga, političkih grupa i organizacija te se s pravom naziva simbolom lijevog antisistemskog pokreta Katalonije (više vidi ovdje).

5

Aktivisti u sukobu s policijom na ulicama Santsa, izvor: www.ibitimes.co

Krajem svibnja ove godine, samo dan nakon izbora za Europski parlament, pod izgovorom da se skvotirane zgrade više ne uklapaju u urbanistički plan Barcelone, gradske vlasti šalju buldožere na Can Vies. Nakon uhićenja aktivista koji su pružali pasivan otpor vezavši se za krov socijalnog centra kako bi spriječili njegovo rušenje, pokreće se enormna mobilizacija za obranu skvota u Santsu. Dok su se prosvjednici sukobljavali s policijom koja se nije libila koristiti gumene metke, po Barceloni i drugim katalonskim gradovima, ali u madridskom kvartu Lavapies, šire se demonstracije i protesti vođeni idejama prava na grad, prava na samoorganizaciju i nužnosti očuvanja skvota Can Vies.

„Poznata je istina“, pisao je Janko Polić Kamov u Barceloni početkom 20. st.,“ teror ozgo izaziva teror ozdo“: u neredima aktivisti pale buldožer koji je uspio srušiti jedno krilo skvota, zapaljena su i reportažna kola TV kuće koja je pod egidom tzv. objektivnog novinarstva nerede tumačila kao huliganstvo šačice nezadovoljnih mutikaša. Ipak, veliki pritisak javnosti koja Can Vies vidi kao svoj prostor, a napad na aktiviste kao napad na sebe, doprinijeli su kapitulaciji gradskih vlasti i gradonačelnika Barcelone Xaviera Triasa koji naposljetku odustaju od deložacije. U saniranje nastale štete znatno oštećenog skvota građani Barcelone krenuli su odmah u organiziranim radnim akcijama čišćenja barikada i nastalog smeća po ulicama Santsa, a prikuplja se i potreban novac za obnovu srušenog krila skvota te za pravnu pomoć uhićenim aktivistima.

8

Ulica tijekom Feste Mayor u Grasiji; izvor: www.bling.com

Oba socijalna centra – tek osnovana La Basa i gotovo dva desetljeća aktivan Can Vies – pokazuju da je jedini mogući način djelovanja u lokalnoj zajednici onaj koji susjedstvo ne shvaća kao imaginarnog drugog za kojeg se osmišljavaju projekti prema pomno razrađenim metodama participacije. U ovim slučajevima, aktivnosti se osmišljavaju sa zajednicom koja je shvaćena u svojoj najradikalnojoj interpretaciji: kao mi, kao kolektivno tijelo koje djeluje horizontalno kroz permanentno kolektivno odlučivanje i djelovanje.

Ovdje možete pogledati kratki film o tome kako je uređen i organiziran centar La Basa:

A ovdje nerede u Santsu:

 

NEMA DOBROG KVARTA BEZ DOBROG SUSJEDSTVA

Leave a Reply