Na današnji dan prije četiri godine umro je Bogdan Bogdanović, jedan od najistaknutijih arhitekata bivše Jugoslavije. Pišem Jugoslavije upravo iz razloga što su Bogdanovićevi radovi, impozantno dimenzionirane kolosalne skulpture u prostoru, prostrana spomen obilježja te spomeničke zone posvećene žrtvama fažisma u Drugom svjetskom ratu, uz radove Vojina Bakića, obilježile drugu polovicu 20. stoljeća i danas ostaju zabilježene kao neke od najznačanijih struktura i izvedbi istaknutih arhitekata u javnom prostoru, podignutih na ovim područjima za vrijeme bivše države.

_DSC4361  _DSC4377

Problematika današnjice vezane za Bogdanovićeve, Bakićeve i radove njihovih suvremenika kontekstualno referentne za posljeratnu spomeničku baštinu u pravilu je vezana za visoki stup propadanja, uništavanja, degradacije, zaborava i ignorancije od strane odgovornih institucija, ali isto tako i za sve više nezavisnih akcija te izložbi i projekata koji nastoje važno nasljeđe povremeno vraćati u fokus javnosti.

Veliki posao po pitanju aktualizacije i kontekstualizacije zavidnog opusa memorijalnih cijelina arhitekta Bogdana Bogdanovića izvedenih širom regije uradila je i izložba «Bogdan Bogdanović – ukleti neimar» kustosice Sonje Leboš, održana u Gliptoteci HAZU prije dvije godine. Više o izložbi pročitajte ovdje.

_DSC4332

O inicijativi obnove Bogdanovićevog spomen-parka Dudik u Vukovaru pisali smo ovdje, a naš današnji In Memorian posvećen Bogdanoviću referira se na Partizansku nekropolu, odnosno Bogdanovićevo groblje uMostaru.

Riječ je o projektu čitavog prostornog zahvata, impozantnih dimenzija, ali i preciznosti detalja izvedbe. Projekt je to koji balansira između osmišljenog javnog prostora, memorijalnog groblja i umjetničkog projekta iz sfere land arta, čiji je stupanj propadanja i zanemarivanja svoj maksimum dosegao za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

_DSC4345

_DSC4341  _DSC4336

_DSC4381

Radi se o osebujnom prostoru impresivne ambijentalnosti, s jasno razrađenom strukturom kretanja i organizacije, kojeg je Bogdanović često nazivao idealnim ideogramom grada. No prostor je u ovom recentom ratu znatno uništen.

Kako Sonja Leboš u komentaru izložbe opisuje; “Mostarska gradska nekropola je godinama i desetljećima bila mjesto na koje su ljudi dolazili voditi ljubav, a odjednom se pretvorila u mjesto na kojem su dolazili istjerivati svoju mržnju.” Današnji izgled zone tek je segmentarno sačuvao svoju originalnu pojavnost, zahvaljujući činjenici da je lokacija 2006. godine, nakon niz godina propadanja i vandaliziranja prostora, proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

_DSC4388  _DSC4332

_DSC4347

_DSC4358  _DSC4390

U nastavku pročitajte samo segment autorskog teksta Bogdana Bogdanovića o njegovom “Mostarskom gradu mrtvih”, a cijeli tekst pročitajte na linku nekropola.tumblr.com

“Mnoge od memorijalnih građevina kojima sam posvetio svoje najbolje umne i fizičke snage, danas više ne postoje ili su, bar kako sada stvari stoje, osuđene na neprimetno fizičko degradiranje i nestajanje. Osećao bih se bedno, kad bih ma i u magnovanju, dozvolio sebi da zažalim, na primer, za najraskošnijim delom svoje graditeljske mladosti – za Partizanskim spomenikom u Mostaru, danas kad više nema ni pravog, starog Mostara, ni mnogih mostarskih starih familija, čija su deca počivala na ovom časnom ratničkom groblju. Objašnjavajući nekad svoju zamisao, često sam zahvalnim slušaocima pričao priču kako će se jednog dana, i zauvek, “dva grada” gledati licem u lice, oči u oči – grad mrtvih antifašističkih junaka, uglavnom mladića i devojaka – ratnika i grad živih, za koji su oni položili živote…”

(Izvor: nekropola.tumblr.com)

 

tumblr_mouonrLPKJ1sx6t78o1_500  tumblr_mouong0zWA1sx6t78o1_500

 

tumblr_mouoogXk2r1sx6t78o1_500

tumblr_mouolyI38F1sx6t78o1_500  tumblr_mouon6i2ei1sx6t78o1_500

Fotografije recentnog stanja prostora koje prate tekst snimljene su pred par godina za vrijeme kratkog boravka u Mostaru, a prikazi originalnog stanja (crno bijele fotografije) te nacrt projekta preuzeti su također sa stranice

nekropola.tumblr.com.  inicijative 1postozaumjetnost.

vizkultura.hr

 

Od vođenja ljubavi do istjerivanja mržnje

Leave a Reply