Skip to toolbar

Eurostat je u junu ove godine objavio publikaciju o uslovima stanovanja u EU. Iako u analizu nisu uvršćeni podaci iz Crne Gore, interesantno je pogledati kako se po različitim aspektima rangiraju susjedne zemlje Hrvatska i Srbija.

Picture-3

Kvalitet života u Evropi – činjenice i stavovi, prikazuje različite aspekte ljudskog zadovoljstva kombinujući prvi put objektivne pokazatelje sa subjektivnim procjenama položaja pojedinaca i pokriva različite aspekte kvaliteta života. Pokazatelji su analizirani zajedno sa različitim elementima koji utiču na kvalitet života, kao što su nivo obrazovanja, aktivnost, zdravstveno stanje, ili porodična i finansijska situacija. Naglasak u ovoj publikaciji je bio na podacima prikupljenim iz Ad-hoc modula 2013 o subjektivnom zadovoljstvu koji je dodat statistici o prihodima i uslovima života (EU-SILC). Podaci su prikazani za Evropsku uniju i njene države članice, kao i za zemlje EFTA. Kvalitet života u Evropi – činjenice i stavovi omogućava uvid u bogatstvo informacija koje su dostupne na sajtu Eurostata i u njihovoj onlajn bazi podataka.

Publikaciju možete pogledati ovdje.

Kratak pregled podataka koji se odnose na kvalitet života u Hrvatskoj preuzimamo sa sajta Društva arhitekata Zagreba:

d-a-z.hr

Eurostat objavio je statističke podatke o uvjetima stanovanja unutar EU. 7 od 10 stanovnika Europske Unije živi u vlastitim nekretninama, a 60% u obiteljskim kućama, više o ostalim podacima i Hrvatskoj u nastavku.

Prema Eurostatovim podacima samo 30% stanovnika EU ne živi u nekretninama u svom vlasništvu. U tome prednjače očekivano skandinavske zemlje Švedska i Finska, Ujedinjeno kraljevstvo, te Norveška, koja nije članica EU.
S obzirom na činjenicu da je jedan d ključnih izazova stambenih politika ili njezinih nedostataka u svim zemljama EU, osigurati pristojne životne uvjete za sve građane, jedan od pokazatelja je i cijena stanovanja po kojoj se Grčka neugodno ističe iznad svih ostalih članica. Čak 40% primanja prosječan grk izdvaja na troškove stanovanja. Slijedi Njemačka s tek 15%, dok se Hrvatska prema Eurotatu nalazi ispod EU prosjeka (11,4%) sa 7,5% prihoda. Najjeftinije je stanovanje na Malti gdje je potrebn izdvojiti samo 1,6% prihoda na stanovanje.

Hrvatska međutim prednjači u nekoliko statističkih podataka. U 2014. 80,8% građana Hrvatske živjelo je u obiteljskim kućama (19,1% u stanovima), a samo u Ujedinjenom kraljevstvu veći postotak stanovnika živi u kućama 84,7%. Po broju stanovnika koji prebivaju u stambenim zgradama prednjači Španjolska, gdje 2 od 3 španjolca žive u stanovima, dok je EU prosjek 40%. Hrvatska je također pri vrhu po vlasništvu nekretnina sa 89,7% građana koji posjeduju vlastitu nekretninu, nešto svojstveno prije svega za članice bivšeg istočnog bloka, kao što su Rumunjska (96,1%), Slovačka (90,3%), Litva (89,9%) te Mađarska (89,1%) što je vidljivo i iz prikaza na naslovnici.

U kontekstu kvalitete stanovanja bitan pokazatelj je i stopa prenapučenosti stambene jedinice koja prema Eurostatu nastupa kada postoji manje od jedne prostorije za svaki par, svaku osobu iznad 18 godina, djecu istog spola između 12. i 17. godine, ili svako dijete između 12 i 17 godina. Ovdje prednjači Rumunjska s 52,3%, dok je Hrvatska „dobro“ plasirana na 5. mjestu s 42,1% prenapučenih stambenih jedinca. Prosjek EU je 17,1%.

Što se tiče samog zadovoljstva stambenim uvjetima na skali od 0 do 10. Cijela Europska zajednica, uz Švicarsku, Norvešku i Srbiju se svrstala između 6,0 i 8,4. Naravno da ne treba dvojiti da su najzadovoljniji skandinavci, dok su pri dnu ljestvice zemlje istočne Europe s Hrvatskom u „donjem europskom domu“ i prosječnom ocjenom zadovoljstva 6,9.

Više potražite ovdje.

Uslovi stanovanja u EU

Leave a Reply